NEKI PROBLEMI U KATOLIČKIM KARIZMATSKIM POKRETIMA

Ovaj tekst prenosimo sa stranice www.katolici.org. Tekst je napisao Mladen Faraguna:

Na spominjanje imena karizmatskog pokreta obično ljudi nisu ravnodušni. Jedni će se svrstati u skupnu gorljivih pobornika dok će druga skupina ljudi brzo odmahnuti rukom i nazvati ih kariz-manijacima. Kako uopće vrednovati
karizmatski pokret? Ovaj tekst se osvrće na neke negativne stvari koje se
događaju unutar hrvatskog karizmatskog katoličkog pokreta.
Riječ karizma dolazi od grčke riječi charis koja znači milost ili dar, a taj se
termin u Bibliji koristi za opis različitih nadnaravnih događaja. Posebno su za
karizmatsku zajednicu bitni događaji opisani u 1 Kor 12-14.
Pod velikim utjecajem pentekostalizma, katolički karizmatski pokret svoje
početke ima na američkim katoličkim sveučilištima kao što je Notre Dame krajem 60-ih godina. Pokret je snažno podržao kardinal Leo Suenens koji je slovio kao vodeći liberalni kardinal. Pokret su kasnije podržali pape Pavao VI. i Ivan Pavao II.

Čudesna ozdravljena na seminarima

Okruženje koje se stvara na karizmatskim susretima je jedna od bitnih
karakteristika karizmatskog pokreta. To okruženje uključuje molitve nabijene
emocijama, a posebno je česta molitva u jezicima. Također se često spominju
čudesna ozdravljenja. P. Mijo Nikić u svom članku “Psihologija sugestije i
snaga vjere” kaže kako je moguće da se radi o čudesnim ozdravljenjima, ali se
najčešće se radi o privremenim ozdravljenjima zbog moći sugestije karizmatskog voditelja ili autosugestije bolesnika. Budući da se promjena događa pomoću sugestije ili autosugestije, ona nije trajna jer se nije promijenio stil života ili životna filozofija koja je dovela do bolesti.
Na karizmatskim seminarima se stvara atmosfera koja je pogodna za vjeru,
nastavlja p. Nikić, ali pogodna i za sugestiju i autosugestiju. Stvara se
okruženje u kojem se pjeva, pleše, daje se oduška molitvama u jezicima, čime
progovara čovjekova sputana podsvijest u kojoj se nalaze bolne psihotraume čime se uklanjaju simptomi vezani uz njih. Ali ovo nije definitivno rješenje. Ako se osoba bitno ne promijeni, te dalje na ovakav način nastavlja rješavati probleme tako da ih potiskuje, simptomi psihosomatskih bolesti opet će se javiti i osoba će ponovno biti bolesna, završava p. Nikić.
Ovdje vidimo mogući mehanizam zašto postoje skupine ljudi koje stalno idu na
seminare napuniti baterije. Zapravo su možda ušli u začarani krug iz kojeg ne
vide izlaz jer nisu izašli iz jednog uskog okvira razmišljanja gdje će vjerom
čudesno ozdraviti, a misle da to ozdravljenje dobivaju na karizmatskim
obnovama.

Promoviranje ideje naslijeđenih prokletstava

Velik utjecaj protestantskog pentekostalizma i njegove teologije vidljiv je na
karizmatskim zajednicama koje se sakupljaju u Hrvatskoj. Jedna od najpoznatijih karizmatskih zajednica jest i Dobri pastir. Tako se u Dobrom pastiru promovira ideja naslijeđenih prokletstava. Osnovna pretpostavka je ta da negativni postupci naših predaka uzrokuju patnje budućih generacija što se naziva naslijeđeno prokletstvo.
U članku vlč. Dražena Radigovića se može pročitati: “…Tako uzrok tvojim
problemima mogu biti grijesi koje je Bog osudio, a učinili su ih tvoji preci,
pa možeš biti svet, dobar i plemenit, često ići u crkvu i primati sakramente, a
usprkos svemu imati probleme, neprestane nevolje i nesreće u životu…”.
Naravno, ova tvrdnja je potkrijepljena odgovarajućim citatom iz Biblije (iz SZ,
naravno) što je tipično za sektaška tumačenja. Ovakvu rečenicu bi očekivali da
čitamo nekakav ezoterijski časopis, a teško bi je očekivali iz usta jednog
kršćanina, a pogotovo katoličkog svećenika. Ovu ideju osim vlč. Radigovića
promovira i poznati hrvatski karizmatski svećenik fra Smiljan Dragan Kožulj te
poznati strani katolički karizmatici Robert DeGrandis i James Manjackl.
Kao što je to u mnogim drugim idejama, spomenuti karizmatici ovu ideju nisu
smislili sami nego je do njih došla iz jednog izvora. Izvor ideje o liječenju
obiteljskog stabla potječe od liječnika Kennetha McAlla.
Što se tiče katoličkog pogleda na liječenje obiteljskog stabla, liječenje
obiteljskog stabla ima velikih problema. P. Mihály Szentmártoni u svom članku
“Liječenje obiteljskog stabla” spominje sljedeće teološke poteškoće.
Generacijsko liječenje odbija katoličko naučavanje o sakramentima krštenja i
ispovijedi. Generacijsko liječenje niječe slobodu volje. Ako osoba i protiv
vlastite volje može stajati pod utjecajem svojih predaka, a isto tako se može
osloboditi čak da za to ne zna (tako tvrdi McAll), onda je to nijekanje osobne
slobode. To znači da osoba nije odgovorna sa svoje čine i ponašanje – što znači
da nije potreban ni sakrament ispovijedi.
P. Mihály Szentmártoni također upozorava na ezoterijske elemente koje se nalaze u liječenju obiteljskog stabla. Voditelji izlječenja su uvjereni da imaju
posebno znanje o uzročniku nekog zla, mogu jasno prepoznati pretka koji je
izvor zla te imaju viđenja o njemu. Tako da čak Robert DeGrandis govori o
“novoj karizmi” koju naziva “viđenje”.

Faith movement

Još jedan pokret koji je snažno utjecao na domaću karizmatsku zajednicu Dobri
pastir jest pokret faith movementa. Neki od poznatih svjetskih predstavnika
ovog pokreta jesu Kenneth Copeland, Kenneth Hagin, Paul Crouch i Benny Hinn.
Dio nauka je snaga pozitivnog priznavanja. Rhematologija (teologija izgovorene
riječi) je poznata kao pozitivno priznavanje. Naglašava snagu vjere koja se
iskazuje kroz riječi i misli. Naša budućnost ovisi o tome što izgovorimo ili
kako dobro upotrebljavamo duhovne zakone (u duhovnim borbama, naravno). Dio nauka pokreta faith movementa je i evanđelje zdravlja i bogatstva (The
Gospel of Health and Wealth). Nijedan vjernik ne smije ikada biti bolestan nego
mora proživjeti cjelokupni život na zemlji i konačno zaspati u Isusu (prema
Haginu). Svakoga kršćanina treba pratiti financijski blagoslov. Svi nam ti
blagoslovi pripadaju kao djeci Božjoj (samo ih trebamo uzeti kroz vjeru). Onoga
koga ne prate ova obilježja živi izvan Božjeg plana.
Ne možemo reći da se cjelokupni nauk faith movementa izravno provodi u
zajednici Dobri pastir, ali očigledan je jak utjecaj dijelova nauka tog pokreta
koji su ovdje spomenuti. Tako u Rhemi br. 12 u članku “Živjeti svoje
kršćanstvo” vlč. Dražen Radigović piše u zaključnom poglavlju teksta: “To da
sam krštenjem postao Božjim djetetom i baštinikom neba, znači da je Bog moj
Otac. Ako je on moj Otac, a ja njegovo ljubljeno dijete, znači da se za mene
brine. Sve što mi treba da budem sretan, uspješan i blagoslovljen, želi mi
dati. I daje mi sve što mi je potrebno. Tako: sve što Bog ima moje je! Ja sam
baštinik neba! I želim se već sada koristiti svojom baštinom, već sada imati
stostruko od svega što mi je potrebno (po Isusovoj riječi), da budem sretan i
da svojim životom proslavim Boga! Pitanje je: Ako smo baštinici Božje sile i
blagoslova, zašto živimo tako siromašno? Zašto nam je život pun poraza i
neuspjeha? – Zato što se nismo do kraja predali Kristu i jer nismo svjesno
prihvatili svoje krštenje.”
Ovo razmišljanje je praktički prekopirano iz faith movementa. Ne treba ni
govoriti da se radi o vrlo opasnom tumačenju Biblije koji nije u skladu s
naukom Crkve. Vjera jest neka ezoterijska sila, a materijalno stanje jest znak
Božjeg blagoslova. Čim se pojavi neka nevolja ili neuspjeh objašnjenje je
nevjerojatno jednostavno: nisi imao dovoljno vjere. Zapravo je strašno
pomisliti što se događa s psihički nestabilnijim osobama kada potpadnu pod
ovakav nauk. A takve osobe upravo bivaju privučene ovakvim stvarima.

Nakon obraćenja odmah mistika?

Današnje društvo je društvo u kojem prilično jako vlada uzrečica “Želim sve i
želim sada”. Tako se i u karizmatskim zajednicama žele odmah skočiti na neke
stupnjeve duhovnosti koje dolaze kao kruna nakon dugotrajnog i mukotrpnog rada koji nije uvijek lagan i zahtijeva odricanje. Poznato je da u duhovnom životu postoje neki stupnjevi od kojih je prvo obraćenje, a tek je posljednji korak mistika. Kod karizmatskih pokreta se stvara dojam da se preskaču srednji
koraci, te nakon obraćenja odmah slijedi mistika. I sve je puno nekakvih
mističnih iskustava. Jesu li to stvarno mistična iskustva? Rasprava na ovu temu
obično rezultira time da je čovjek koji želi ukazati na ovaj problem previše
razuman u očima karizmatika.
Treba li nam karizmatska obnova unutar Crkve? Kao što je spomenuto ranije u
tekstu, karizmatski pokret su podržali pape Pavao VI. i Ivan Pavao II., što nam
daje potvrdan odgovor na pitanje koje smo postavili. No iz konkretnih primjera
iz karizmatskih susreta i karizmatskih zajednica ovdje u Hrvatskoj jasno je da
postoje određeni problemi za koje ne možemo reći da su zanemarivi.

Categories Vijesti | Tags: | Posted on kolovoz 31, 2012

Social Networks: RSS Facebook Twitter Google del.icio.us Stumble Upon Digg Reddit

Komentiraj

close window

Service Times & Directions

Weekend Masses in English

Saturday Morning: 8:00 am

Saturday Vigil: 4:30 pm

Sunday: 7:30 am, 9:00 am, 10:45 am,
12:30 pm, 5:30 pm

Weekend Masses In Español

Saturday Vigil: 6:15pm

Sunday: 9:00am, 7:15pm

Weekday Morning Masses

Monday, Tuesday, Thursday & Friday: 8:30 am

map
6654 Main Street
Wonderland, AK 45202
(513) 555-7856